Masdar – grad bez ugljen-dioksida i đubreta i ostale zanimljivosti
Stanovnici novog grada kojih bi, prema planovima investitora,
trebalo da bude oko 50.000, koristiće isključivo solarnu energiju, energiju vetra
i vode. U vrelom Abu Dabiju odbrana od vrućine
bila je glavni zadatak za arhitekte, pa će objekte od toplog vazduha braniti 30
cm debele izolacione ploče u koje će biti ugrađen tanak sloj bakarne folije koja
reflektuje svetlo i odbija toplotu od zgrada. Folija će biti zaštićena od pustinjske
prašine plastikom sličnom teflonu koja se sama čisti.
U Masdar, koji bi trebalo da bude gotov do 2016. godine, Vlada Abu Dabija investiraće
15 milijardi dolara. Iza projekta koji je napravila poznata britanska arhitektonska
firma „Foster & partners“, stoji firma „Masdar Initiative“, inače državna, koja
se bavi projektima razvoja ekološki prihvatljivih izvora energije. Detaljan urbanistički
plan za grad je gotov, a među prvim zgradama biće podignuta zgrada Masdar instituta,
edukativno-istraživačkog centra. Osim Instituta i stambenih zgrada u gradu će se
nalaziti i fabrike, bioskopi, kafići, škole, vatrogasne stanice itd., sve što stanovnicima
bude potrebno. Masdar je zamišljen kao vancarinska
zona, što treba da privuče čiste tehnologije iz svih delova sveta. Projektanti predviđaju
da će uspeti da privuku 1.500 kompanija, počev od velikih internacionalnih korporacija
do malih biznisa. Prvi najavljeni stanovnik „Dženeral elektrik“ već planira da izgradi
4.000 kvadrata industrijskih objekata.
„Nitinol”za bezbednije građevine
Američki istraživači
testirali su nove vrste građevinskog materijala tako što su u laboratorijskom eksperimentu
koji je trajao deset sekundi, betonski most visine 30 metara izložili seriji veštački
izazvanih potresa, a najjači od njih bio je intenziteta osam stepeni Rihtera. Iako
je gornja konstrukcija mosta delimično oštećena, osnovna infrastruktura ostala je
netaknuta, pre svega zahvaljujući novoj leguri nikl-titanijuma „nitinol“ od kog
je građevina napravljena. Ovaj novi građevinski materijal je neka vrsta materijala
sa pamćenjem. Prema rečima profesora Saida Saidi, vođe
istraživačkog tima saUniverziteta Nevada, „Nitinol“ trpi mnoge deformacije
prilikom zemljotresa ali se onda vraća u prvobitno stanje.
Nove vrste građevinskog
materijala pomoći će u izgradnji bezbednijih mostova i sprečavanju njihovog rušenja
prilikom jakih zemljotresa. U eksperimentima koji su do sad sprovedeni, oni su se
pokazali kao mnogo izdržljiviji od konvencionalnih građevinskih materijala.
Svetska čuda
u podvodnom muzeju
Početkom 2010. godine
trebalo bi da počne izgradnja spektakularnog podmorskog muzeja u Aleksandriji, na
području gde su se nalazili velelepna palata kraljice Kleopatre i mitski aleksandrijski
svetionik Faros, jedno od sedam svetskih čuda starog sveta. Prema projektu francuskog
arhitekte Žaka Rožera, podmorski muzej, čija bi izgradnja trajala dve i po godine,
prostirao bi se na 22.000 kvadrata, a godišnje bi mogao da primi oko tri miliona
posetilaca.
Inače, Kleopatrina
palata, uništena razornim zemljotresima, nestala je u petom veku, dok se Aleksandrijski
svetionik održao još devet vekova. Njihovi ostaci su završili na morskom dnu i do
danas su nedostupni turistima. Upravo zahvaljujući sistemu podmorskih tunela i konstrukcijama
izrađenim prema najmodernijim dostignućima svetske tehnologije, znatiželjnici će
ubuduće moći da uživaju u pogledu na neprocenjive ostatke drevne civilizacije.
Gasovod preko Sahare
Ruski “Gazprom” i francuski
“Total” zainteresovani su za projekat transporta gasa iz Nigerije u Evropu preko
Sahare, vredan više milijardi dolara, saopštili su predstavnici kompanija. Kapitalni
troškovi projekta procenjuju se na 13 milijardi dolara (deset za izgradnju cevovoda
i tri za distributivne stanice). Na teritoriji Nigera, Nigerije i Alžira planirana
je izgradnja gasovoda dugog 4.128 kilometara, kapaciteta 30 milijardi kubnih metara
gasa godišnje.
Kako se pretpostavlja, projekat bi mogao da se realizuje do
2015. godine, ali će biti ostvarljiv tek kada se svetske cene nafte povećaju, prenele
su agencije.