Mada je 2009. bila godina svetske ekonomske krize, baš u takvoj godini u Loznici se mnogo gradilo, a neke odavno najavljivane investicije poput uređenja Trga Vuka Karadžića u centru grada, rekonstrukcije Ulice Republike Srpske, gradnje novog obdaništa na Lagatoru, urađene su ili se rade. Sličnim intenzitetom nastavljeno je i u 2010. godini, kada je započeto još nekoliko kapitalnih investicija, za šta su sredstva većim delom obezbeđena iz NIP-a.
Gradonačelnik Loznice Vidoje Petrović ocenjuje da Loznica krupnim koracima ide ka liderskoj poziciji zapadne Srbije.
Koliko se Loznica promenila u poslednjih nekoliko godina otkako ste vi na čelu grada?
- Svi pamtimo da je 2009. bila godina recesije, a u njoj je završeno
infrastrukturno opremanje 32 hektara industrijske zone, raspisan je
prvi javni poziv i dobili smo dva nova stanara, koji će izgradnjom
proizvodnih pogona otvoriti nova radna mesta. Posetile su nas značajne
inostrane kompanije, kojima smo predstavili industrijsku zonu “Šepak”.
To pokazuje da prethodna ulaganja u infrastrukturu i unapređenje rada
administracije daje rezultat. Ipak strani investitori su vrlo obazrivi
prilikom donošenja investicionih odluka i od momenta prvog kontakta do
ugovora protekne najčešće nekoliko godina. Mi smo praktično od 2005.
morali da usvojimo generalni urbanistički plan, prostorni plan,
izradimo projektnu dokumentaciju, unapredimo administraciju, donesemo
odluke, pronađemo novac iz drugih fondova da infrastrukturno opremimo
zonu koja je rekonstrukcijom Ulice Republike Srpske postala jedna od
najatraktivnijih u Srbiji. Razvoj industrijske zone je morao da prati i
razvoj grada u celini. Zato smo morali da vodimo računa o svim
oblastima društvenog života, jer investitor dovodi menadžment koji želi
normalne uslove života za sebe i svoju porodicu.
Ulagalo se u lokalne puteve, vodosnabdevanje, gasifikaciju, izgradnju
vrtića, bazena, rekonstrukciju Tršića, pozornice u Vukovom domu
kulture, projekte u oblasti zaštite životne sredine, obrazovanje, u sve
oblasti značajne za život građana. Ne treba zaboraviti kakva je Loznica
bila, kakve su nam bile ulice, da nismo imali ni jednu jedinu lokaciju
koju bismo ponudili investitoru. Zaboravili smo da je Vukova kuća
prokišnjavala, mnogo toga smo zaboravili, a treba se setiti kako je to
izgledalo samo pre tri ili četiri godine. Naš grad je postao primer
dobre prakse i ponosan sam na sve što je učinjeno, a gosti koji nam
dolaze kažu: “Kod vas se gradi kao da nije kriza”. Loznica je i danas
veliko gradilište i siguran sam da će ona zaista biti grad budućnosti.
Da li i građani osećaju da se njihov grad menja nabolje?
- Znam da su građani nestrpljivi i da su vremena veoma teška, ali
siguran sam da će kada investicije dođu shvatiti koliko smo truda
morali da uložimo i koliko je ovaj proces bio težak. Potrebno je imati
viziju i cilj do kojeg nije lako doći. Kao gradonačelnik želim da se u
svim oblastima razmišlja razvojno i da analizom stanja pronađemo
rešenja za unapređenje kako poljoprivrede, tako i drugih oblasti. Broj
nezaposlenih se smanjuje na teritoriji grada, ali želeo bih da to ide
brže i da taj broj bude manji od 10.000. Ove godine je broj
nezaposlenih ipak padao, a kroz javne radove i druge projekte
angažovana je značajna radna snaga. Cilj nam je da sve što radimo
doprinese stvaranju novih radnih mesta. Potpisivanjem ugovora sa
italijanskom fabrikom “Golden lejdi” o izgradnji još jednog pogona
očekujem da će i broj radnih mesta biti veći.
Kako vidite budući razvoj grada?
- Loznica ima izuzetne potencijale za razvoj turizma, ali koliko god
imali lepu prirodu, lekovite vode, znamenita mesta, kulturno nasleđe,
znamenite ličnosti, manifestacije, naš grad nema dovoljno smeštajnih
kapaciteta. Uskoro će početi da radi komunalna policija i onda ćemo
imati znatno manje komunalnih problema. Nedavno je počeo da radi
“Parking servis” i ovo javno preduzeće će doprineti rešavanju problema
parkiranja koji je donedavno bio izražen. Mladi zaslužuju još više
pažnje i trudićemo se da sve talentovane i uspešne đake podržimo.
Nagrada “Mladgrad 2010”, koju smo nedavno dobili, svojevrsno je
priznanje naporima koje smo uložili da mlade Loznice integrišemo u
život lokalne zajednice, stvarajući institucionalne okvire, ali je ona
i potvrda dobrog rada Kancelarije za mlade.
Izvor sredstava
Velika sredstva su investirana na teritoriji Loznice, u koje projekte i iz kojih izvora?
- Samo iz NIP-a i preko resornih ministarstava tokom 2009. investirano
je više od 290 miliona dinara, a iz programa KfW-a, donacija i drugih
fondova, kao i budžeta grada, još oko 310 miliona dinara. Reč je o
realizaciji projekata na rekonstrukciji Ulice Republike Srpske,
gradskog trga sa kružnim tokom i javnim toaletom, izgradnji novog
obdaništa i duhovnog centra na Lagatoru, završetku fiskulturne sale u
Lešnici, sanaciji krovne konstrukcije u SC “Lagator”, kapitalnih
ulaganja u održavanje škola, rekonstrukciji galerije Miće Popovića i
saborišta u Tršiću, rekonstrukciji vodovodne mreže, gasifikaciji, kao i
sedam projekta u oblasti zaštite životne sredine i ostalo.
Koliko Loznicu obavezuje sertifikat o povoljnom poslovnom okruženju?
- Iako smo dobili taj sertifikat, iako spadamo u 35 gradova i opština
koji nemaju višak zaposlenih, uvek se može više i bolje. Moramo više da
radimo na informisanju građana i tražimo njihovu pomoć za rešavanje
problema u mesnim zajednicama. Potrebno je da tražimo više razumevanja,
stručnosti i ophođenja zaposlenih prema građanima u lokalnoj
samoupravi, od najnižeg do najvišeg radnog mesta. Mada je drastična
promena načinjena, ima još mnogo prostora za unapređenje. Dugoročno
planiranje i investiranje u kapitalne investicije stvoriće budućnost
Loznice. Volim ovaj grad i uradiću sve da on bude jedan od centara
razvoja Srbije.
Kolika su ulaganja u ovoj godini?
- Ulaganja iz budžeta grada su isplanirana, a ukupan iznos namenjen za
investicije je 348 miliona dinara. Međutim, najveći broj projekta se
finansira iz eksternih fondova kao što je NIP, Ministarstvo ekonomije i
regionalnog razvoja, KfW, Ministarstvo omladine i sporta, IPA fond i
drugi. Loznici je za projekte koji se realizuju u ovoj godini iz NIP-a
odobreno 237,1 milion dinara i 57,7 za one čija je realizacija preneta
iz prethodne godine. Ukupno je odobreno oko tri miliona evra, ali to
nije sve. Pored već odobrenih projekata iz NIP-a smo dobili podršku za
još tri dodatna, veoma važna projekta čija je ukupna vrednost oko 96
miliona, odnosno nešto manje od milion evra. To je rekonstrukcija cele
Ulice Miloša Pocerca prema SC “Lagator”, Šabačkog puta od pruge do
Vladića brda, i nastavak Bosanske do “Viskozinog” hotela. Uz sve
teškoće sa kojima se susrećemo, kao i drugi širom države, uspeli smo da
se svrstamo u red gradova koji imaju najbrži korak u procesu, pre
svega, privrednog oporavka, podizanja infrastrukture, popravljanja
imidža i kvaliteta života u svojoj lokalnoj zajednici.